DC · 26. Oct 2025. · Native Edukacija 66
Kako se približavamo 2026. godini, tehnološki svet se priprema za niz značajnih promena koje će oblikovati kako živimo, radimo i komuniciramo. Analitičari i stručnjaci iz oblasti informacionih tehnologija izdvojili su deset ključnih tehnoloških trendova koji će obeležiti narednu godinu:
AI-native razvojne platforme – nove platforme koje integrišu rad ljudi i veštačke inteligencije, omogućavajući efikasniju saradnju i automatizaciju kompleksnih zadataka.
Multiagentni sistemi – distribuirani sistemi u kojima specijalizovani AI agenti preuzimaju različite delove posla, smanjujući greške i povećavajući ukupnu efikasnost.
Specijalizovani mali jezički modeli – modeli veštačke inteligencije prepoznatljivi po domenskoj usmerenosti koji će olakšati rešavanje specifičnih poslovnih problema.
Fizički AI – roboti i dronovi – sveprisutniji alati sa ugrađenom veštačkom inteligencijom, koji će se koristiti za automatizaciju različitih industrijskih procesa.
AI superkompjuteri i geopatrijacija – moćne računarske platforme koje omogućavaju komapnijama da obrađuju složene zadatke unutar nacionalnih mreža, štiteći podatke u doba globalne nestabilnosti.
Edge computing i razvoj 6G mreža – omogućavanje procesiranja podataka bliže mestu nastanka, uz niske latencije, kao osnov za revoluciju u Internetu stvari i autonomnoj tehnologiji.
Proširena stvarnost (XR) – AR i VR tehnologije koje kreću u mainstream upotrebu, revolucionarno menjajući oblasti kao što su obrazovanje, zdravstvena zaštita i trgovina.
Biotisak i kvantno računarstvo – razvoj 3D štampe tkiva i napredak u kvantnim algoritmima koji će omogućiti velike promene u medicini i nauci.
Zero Trust bezbednosne strategije – nove paradigme u sajber bezbednosti koje zahtevaju stalnu proveru i verifikaciju pristupa resursima.
Zelena tehnologija i održiva rešenja – sve veći fokus na ekološki odgovorne tehnologije koje smanjuju uticaj na životnu sredinu.
Očekuje se da će ovi trendovi doneti brojne inovacije i podstaći transformaciju u gotovo svim industrijskim granama, dok će istovremeno oblikovati naše svakodnevne živote kroz povećanu inteligenciju, efikasnost i održivost.
Da, u pravu ste. Potreban vam je prevodilac da biste razumeli šta je pisac hteo da kaže.
Ako je prethodni tekst bio za inženjere iz struke onda bi naredni trebao blizi i za šire narodne mase.
Da pokušamo da pojasnimo šta nam to ove tehnologije hoće da kažu za 2026 godinu.
Šta je to? Zamislite da pravite tortu, a imate super-pametnog asistenta (AI) koji radi rame uz rame s vama. On vam automatski dodaje sastojke, meri ih i beleži vaše greške, dok se vi fokusirate na kreativni deo.
Šta donosi? Nove platforme koje softver prave tako da su ljudi i veštačka inteligencija stalno povezani i rade zajedno. To znači da će komplikovani zadaci biti automatizovani, a vaš posao efikasniji i lakši.
Šta je to? Umesto da imate jednog AI asistenta koji pokušava da uradi sve (i greši), imate ceo tim malih, specijalizovanih AI robota. Jedan AI se bavi samo finansijama, drugi samo logistikom, treći brine o klijentima. Ni u realnom životu nije drugačije. Majstor za vodu se ne bavi strujom i obrnuto. Da li će nam biti potrebni agenti za nekretnine?
Šta donosi? Bolju raspodelu posla i manje grešaka. Greške se brzo lociraju jer je svaki AI zadužen samo za svoj uski deo posla. To rezultira daleko većom efikasnošću celog sistema.
Šta je to? Veliki jezički modeli (poput ChatGPT) znaju o svemu pomalo. Mali jezički modeli su super-stručnjaci za jednu oblast, npr. samo za pravo, samo za medicinske nalaze, ili samo za vaš magacin.
Šta donosi? Preciznija i brža rešenja za specifične probleme. Umesto da pretražujete opštu enciklopediju, dobijate odgovor od stručnjaka u vašoj niši, što je ključno za poslovnu efikasnost.
Šta je to? Roboti, dronovi i automatske mašine koji su sada pametni. Ne samo da prate programiranu putanju, već mogu sami da donose odluke, izbegavaju prepreke ili prepoznaju defekte na proizvodima.
Šta donosi? Automatizaciju u fizičkom svetu: roboti pakuju robu, dronovi sami popravljaju ogradu, a mašine u fabrikama rade bez stalnog nadzora čoveka. Jeste, u pravu ste. Svi strahovi da čovek na mnogim mestima u fabrici neće biti neophodan se ostvaruju. Ali to se već događa i godinama unazad. Ništa novo, samo sve drastičnije. Šta sa čovekom? Nismo se naslušali previše obrazloženja od onih koji guraju nove tehnologije.
Šta je to? Izuzetno moćni kompjuteri koji mogu da obrađuju ogromne količine podataka. Geopatrijacija znači da te moćne platforme drže podatke unutar granica države (nacionalne mreže).
Šta donosi? Sigurnost i suverenitet podataka. U doba globalne nestabilnosti, kompanije i države žele da ključni podaci o građanima i poslovanju ostanu u kontrolisanim, domaćim centrima.
Šta je to? Edge Computing je obrada podataka na mestu gde nastaju (na rubu mreže), a ne u dalekom "oblaku". 6G je super-brza mobilna mreža koja omogućava skoro nultu latenciju (kašnjenje). Ali još niste ni osetili čari 5G mreže? Preselite se tamo gde je 5G stvarnost.
Šta donosi? Revoluciju u autonomnoj tehnologiji. Auto bez vozača ne sme čekati na odgovor servera u drugom gradu; mora reagovati trenutno. Ovo je temelj za pametne gradove, industriju i sav Internet stvari (IoT). Nemate ni kanalizaciju? Nema veze. Zar ne zvuli moderno auto bez vozača?
Šta je to? Krovni pojam za AR (Proširena stvarnost, kao filter na telefonu) i VR (Virtuelna stvarnost, potpuno uranjanje). Ove tehnologije kreću iz igara u svakodnevnu upotrebu.
Šta donosi? Novu revoluciju u obuci, zdravstvu i kupovini. Hirurzi vežbaju na virtuelnom pacijentu, studenti uče na "živom" modelu, a mi isprobavamo nameštaj u svom stanu pre kupovine preko naočara. I ne samo nameštaj, rekli bi oni maštovitiji.
Šta je to? Biotisak je 3D štampa živih tkiva (organa) i materijala. Kvantno računarstvo koristi subatomske fenomene (kubite) za rešavanje problema preteških za klasične superkompjutere. Teško da će kvantno zaživeti u 2026. ali lepo zvuči i plaši konkurenciju.
Šta donosi? Ogroman napredak u medicini i nauci o materijalima. Brzo pronalaženje novih lekova, razvoj potpuno novih materijala za industriju i potencijal za štampanje jednostavnih ljudskih organa.
Šta je to? Nova filozofija sajber bezbednosti koja glasi: "Nikome ne veruj, uvek proveri." Čak i ako ste ulogovani i nalazite se unutar mreže firme, svaki vaš pokušaj pristupa nekom resursu mora biti ponovo verifikovan.
Šta donosi? Maksimalnu zaštitu od unutrašnjih napada. Ako haker provali u vašu mrežu, neće moći automatski pristupiti svim podacima jer svaki korak zahteva novu proveru identiteta.
Šta je to? Sve veći pritisak i razvoj tehnologija koje su ekološki odgovorne. To uključuje kreiranje hardvera koji troši manje energije, bolje recikliranje digitalnog otpada i razvoj softvera koji optimizuje potrošnju resursa.
Šta donosi? Obavezu za sve kompanije da razmišljaju o negativnom uticaju na planetu. To znači da će "zeleni sertifikati" postati ključni za poslovanje, podstičući inovacije u energetskoj efikasnosti.
Ima toga još, ali i ovih 10-tak predloženih novotarija treba da nas sve više razbudi i podstakne na promišljanje. Kuda ide ovaj svet i gde je naše mesto u njemu?
Naslovna foto: https://www.pexels.com/photo/a-person-sitting-on-the-floor-with-vr-goggles-using-a-computer-8721342/
Jedan od najnovijih izuma u Srbiji je bezglutenski parizer. Japan se premislja da uveze 13 tona a Kina ceka da li ce neko preziveti u Japanu posle ovog parizera.
Mislim da cu da prodam sve sto imam, i da se odselim na neko malo grcko, magarece ostrvo. Ovo sve vise gubi smisao.
Nesto mi se i svidja, ali mnogo toga bas i ne. Prvo sto me "ubolo u oko" je ona 6G mreza. Ni sa 5G se nismo pomirili, a oni vec govore o 6G. Unistice sve! Ionako je toliko pcela vec nestalo, a ako nestane jos, nestace i nas. Ode mast u propast!
Nista mi se to ne svidja. Ni to sto ce kesovina sve manje biti u opticaju, i jos kojesta.
Svidja mi se samo ono sa pocetka, sto ce biti vise AI platformi gde ce kreativci moci lakse da se izraze. To je OK, ali ovo zahuktavanje dalje... plasi me, moram priznati.
U suštini, bice kako mama i tata kazu. Digitalno plaćanje je neupitno superiorno za velike, formalne kupovine (online šoping, plaćanje računa) jer nudi zaštitu od krađe. Međutim, gotovina je osiguranje od tehničkog kvara (baterija, mreža) i jedino sredstvo koje nudi potpunu privatnost za vaše mikro-transakcije. Pametan korisnik ima mali, fiksni iznos keša i koristi ga selektivno. Ali, sve to pada u vodu ako se upravljači naših života odluče da nema keša a mi im bez otpora to dozvolimo.
Realnost je na terenu. Kada plaćam majstorima za uslugu, kada uzimam bakšiš ili kada plaćam robu na nekoj pijaci, gotovina je brža, jasnija i svi je preferiraju. Takođe, kada je transakcija manja od 10 eura, prosto je glupo i nepraktično koristiti karticu. Keš je zakon za sve ispod 20 eura i za svaku neformalnu transakciju.
Meni je najvažnije da radi! Jednom mi je crkla mreža u supermarketu, i ostala sam kod kase kao neka sirotica. Uvek imam u džepu onoliko koliko mi treba za hleb, mleko i kartu za autobus. Džaba mi i NFC i profilisanje kad mi je baterija na telefonu na 5%! Eto, to je moja crvena zastava.
@Pera,
promašio si poentu! Nije stvar u gubitku kartice, već u digitalnom profilisanju. Svaka transakcija je tačka na mapi. Svaka kafa, svaki časopis, svaki litar benzina. Banke, oglašivači, i Big Tech znaju vaše navike bolje od vas. Keš je jedini način da se isključiš iz tog Matriksa podataka. Ako plaćate digitalno, dajete im sve. Ali, deluje da je dockan.
Ljudi, 2026. je za koji mesec! Keš? Zar to još postoji? ???? Ako se bojite skimminga (skeniranja kartice), koristite NFC (beskontaktno). To ne ostavlja trag na čitaču. A ako se bojite privatnosti, pa... Google već zna gde ste, šta vam znači tih 5 eurića na pijaci? Keš je spor, nehigijenski, i samo se gubi po džepovima. Nikad!
Kao neko ko putuje, imam dva pravila: 1. Stare pumpe sa sumnjivim čitačima. Tamo uvek ide keš! Ne rizikujem skimming. 2. Plačanje karticom van Evrozone. Banke vas deru na duploj proviziji za konverziju valuta! Bolje je podići gotovinu sa zvaničnog bankomata, a ostalo plaćati kešom. Kartica je dobra za hotele, ne za ulične prodavce.